Kako prepoznati i odabrati dobar pelet?

Kako biste se osigurali i kupili pelet dobre kvalitete, potrebno je obratiti pozornost na nekoliko bitnih stvari.

Pred novom smo sezonom grijanja što znači da nas čeka i nabava potrebnog energenta. Kad govorimo o peletu danas se na tržištu pojavljuje sve više proizvođača. Ponuda je sve bogatija, a kvaliteta varira. Loša kvaliteta peleta može utjecati na povećanu potrošnju i smanjenu učinkovitost peći. Naime, stvara se puno prašine i pepela te crnog dima koji se "lijepi" na unutrašnjost uslijed čega peć slabije prenosi toplinu. Kako bi se osigurali i kupili pelet dobre kvalitete, potrebno je obratiti pozornost na nekoliko bitnih stvari koje donosimo u nastavku.

Kao što smo već napomenuli, drveni pelet je proizvod proizveden od prešanog usitnjenog drveta, drvnih ostataka ili piljevine pod visokim pritiskom uslijed čega se podiže temperatura drveta te tako nastaje prirodno ljepilo pomoću kojeg pelet zadržava svoj oblik. Drugim riječima, pelet ne smije sadržavati kemijske aditive ili ljepila.

Kvalitetan pelet, dobiva se, po mogućnosti iz jezgre debla drveta sa što manjim udjelom same kore, jer kora sadržava najviše vlage i prašine te ima manju kaloričnu vrijednost od jezgre. Idealno drvo za proizvodnju peleta je ono koje ne izgara ni suviše dugo, ni suviše kratko te stvara žar dugog trajanja (grab, bukva). Idealnim omjerom smatra se udio od 20% mekog drveta (npr. smreka, topola, lipa) + 80% tvrdog drveta (npr. bukva, jasen, grab, hrast), a u proizvodnji nije dopušteno koristiti kemijske aditive ili ljepila. Unatoč tome, pojedini proizvođači znaju koristiti aditive za bolje prešanje peleta, a u tom slučaju takvi dodaci ne smiju biti na kemijskoj bazi te ne bi trebali prelaziti više od 2% (koliko je maksimalno dozvoljeno).

Osim od drva, pelet se može raditi i od različitih poljoprivrednih ostataka poput slame od soje, pšenice, ljuski suncokreta itd. No loša strana ovog peleta je veća količina pepela u odnosu na drvene te nastanak topljivih silikata koje je potrebno redovno odstranjivati i koji mogu predstavljati problemu u radu plamenika.

Kako bi izbjegli situaciju s lošom kvalitetom peleta, najbitnije je kupovati pelet proizvođača s nekim od certifikata za proizvodnju peleta (ENplus-A1, OEN M 1735, DINplus). To bi ukratko značilo da taj pelet moraj zadovoljavati sljedeće kriterije:

Promjer: 6-8 mm
Dužina: do 40 mm
Gustoća: od 1,12 kg/dm³
Vlaga: do 10%
Mehanička čvrstoća: više od 97,50%
Kalorična vrijednost: više od 4,6 kWh/kg
Sadržaj pepela: do 0,7%  

Gustoća se odnosi na specifičnu težinu peleta. Veća vrijednost ovog pokazatelja znači da je pelet jače prešan te da mu je mehanička čvrstoća veća.

Sadržaj vlage mora biti što manji kako bi kalorična vrijednost bila što veća, a samim time i manja potrošnja.

Mehanička čvrstoća vrlo je bitan pokazatelj, budući da veća količina prašine i mrvljenja nastala uslijed smanjene mehaničke čvrstoće, smanjuje količinu zraka potrebnog za kvalitetno izgaranje.

Evo nekoliko natuknica kako prepoznati dobar pelet:

• dobar pelet mora biti sjajan, glatke površine, jednake dužine, bez prašine u pakiranju
• ako su vidljiva dužinska i poprečna napuknuća, riječ je o lošijoj kvaliteti peleta
• moraju mirisati po drvu
• motanjem po prstima ne bi trebalo biti prašine

Također, možete napraviti i mali test pomoću čaše vode, u koju ubacite pelet. Pelet bi trebao potonuti i nakon nekog vremena nabubriti a voda ne smije promijeniti boju. Nakon miješanja i raspadanja peleta, odvojit će se i eventualna nečistoća koju bi mogao sadržavati pelet, a koja će biti vidljiva u čaši. Pelet se treba nalaziti u hermetički zatvorenim vrećama kako ne bi došlo do prodora vlage koja uzrokuje slabljenje kvalitete i slabiju kaloričnu vrijednost peleta. Općenito, kod skladištenja peleta posebnu pozornost moramo usmjeriti na vlagu.