Pretvaranje otpada u toplinu

Korištenje otpada u proizvodnji energije ili energija iz otpada je proces dobivanja energije u obliku električne energije ili topline iz spaljivanja otpada. Otpadna energija je obnovljeni oblik energije. Većina procesa dobivanja struje ili topline iz otpadne energije sastoji se od izravnog spaljivanja, ili od dobivanja zapaljivog gorivog proizvoda, kao što su metan, metanol, etanol ili sintetička goriva.

Spaljivanje, sagorijevanje organskog materijala kao što je otpad s mogućnošću obnavljanja energije je najčešći i najrašireniji oblik realizacije dobivanja energije iz otpada. Moderne spalionice smanjuju volumen originalnog otpada za 95-96 %, ovisno o sastavu i stupnju, mjeri obnavljanja materijala kao što je upotreba pepela u recikliranju.

Metoda korištenja spalionica za pretvorbu komunalnog otpada u energiju je relativno stara metoda proizvodnje energije iz otpada. Spaljivanjem se općenito podrazumijeva izgaranje goriva dobivenog iz otpada, koji služi za proizvodnju pregrijane pare koja napaja generatore na paru koji onda proizvode električnu energiju za kućanstva i poslovne objekte.

Jedan problem povezan sa pretvorbom spaljenog komunalnog otpada u električnu energiju je veliki potencijal da zagađeni dimni plinovi pušteni iz kotla uđu u atmosferu. Navedeni zagađeni dimni plinovi mogu biti kiselog djelovanja i 1980-ih uzrokovali su ekološku katastrofu pretvarajući običnu kišu u kiselu kišu. Od toga događaja, industrija je riješila taj problem upotrebom vapnenih četki i elektrostatskih taložnika u dimnjacima.  

Prema pisanju časopisa New York Times-a, moderne spalionice su toliko čiste, imaju tako male emisije štetnih plinova u atmosferu da daleko veću opasnost od emitiranja dioksida u atmosferu predstavljaju ispusti iz kamina u domaćinstvu ili s dvorišnih roštilja nego iz spalionice.

Od otpada koji se dovozi do topline u domu je složen ali efikasan proces. Kao što je prethodno navedeno preko 90% otpada se iskoristi u proizvodnji toplinske ili električne energije. Za naše prostore to je izuzetno primamljivo zbog problema s otpadom i grijanjem. Dovučeni otpad se nakon sortiranja pomoću kranova premješta u spalionicu. U spalionici se posebnim strojevima dolazi do topline koja se prenosi na kućanstva. Gotovo zvuči pa savršeno , no određena ulaganja su potrebna za ovo postrojenje. Ovisno i o poreznim nametima u pojedinim državama.

Sigurno ste čuli za pojam „zeleni ugalj“. Zeleni ugalj predstavlja materijal odnosno gorivo koje se dobiva nakon obrade otpada. Izgledom u obliku malih briketa, zeleni ugljen se može koristiti u većini slučajeva gdje se tradicionalni ugalj koristi. Čak se zbog svojih svojstava koristi i u tvornicama kao supstitut običnog uglja.

Višestruki su načini obrade otpada i njegovog pretvaranja u toplinsku energiju, no jedno je sigurno a to je da otpad ne predstavlja problem nego priliku.