Najčešća pitanja o klima uređajima

Grijanje klima uređajem je najjeftiniji i najkomforniji način grijanja zahvaljujući naprednim inverterskim kompresorima koji digitalnom regulacijom broja okretaja kompresora vanjske jedinice omogućavaju prilagodbu učinka klima uređaja stvarnim uvjetima u prostoru. Ako je temperatura prostora puno niža od željene temperature, klima uređaj radi maksimalnom snagom s ciljem čim bržeg dostizanja željene temperature. Kada se ona dostigne, inverterski uređaj smanjuje svoj učinak a s time i potrošnju električne energije.

Zašto klima preko ljeta toči vodu iz unutarnje, a preko zime iz vanjske jedinice?

Voda je u stvari kondenzat koji nastaje na hladnim djelovima klime. Ljeti koristimo hlađenje i unutarnja jedinica je hladna, pa se na njoj kondenzira vlaga iz zraka, a zimi, kada koristimo grijanje, vanjska jedinica je hladna, pa za vlažnih dana počinje iz nje teći voda. Količina vode ovisna je o vlazi u zraku i snazi uređaja i može (ljeti) biti i do dvije litre po satu.

Zašto klima u grijanju ponekad prestane sa radom i napravi jedan čudan zvuk

To je trenutak kada klima ide u odleđivanje – tzv. defrost. Normalan ciklus, do kojeg dolazi kada su vanjske temperature niske i koji služi zato da bi se vanjska jedinica oslobodila eventualnog leda koji se na njoj nakupio. Obično traje 3-4 minute i ponavlja se jednom na sat, ali i to ovisi o modelima i kvaliteti klima uređaja.

Zašto klima slabo grije kad je niska vanjska ili unutarnja temperatura?

Klima nije električna grijalica, već toplotna pumpa. Niske temperature uzrokuju nizak tlak plina, a tada klima slabije grije. Zbog toga treba zimi, za najhladnijih dana, ostaviti uređaj da i preko noći održava neku minimalnu sobnu temperaturu (16-17 °C), kako bi ujutro mogao početi sa podizanjem temperature. Na taj način ćete bolje grijati prostor, a potrošiti ćete manje struje, nego da ga palite samo povremeno.

Koja je razlika između klasičnog klima uređaja i invertera?

To je klima uređaj koji ima elektronski upravljan kompresor, čime mjenja okretaje, a time i tlakove na kojima radi. Za razliku od klasične klime, kojoj sa daljinskim podesite zadanu temperaturu, a ona samo služi kao temperatura termostata, jer klima ili radi ili ne, kod invertera imamo nekoliko snaga kojima radi, pa kako se približava temperaturi koju smo mu podesili, tako smanjuje tlakove, odnosno snagu grijanja. Time se je dobio 30-tak % ekonomičniji rad, manje opterećenje električne instalacije stalnim ukapčanjem i iskapčanjem kompresora i daleko bolji rad u zimskim uvjetima.

Zašto se iz unutarnje jedinice povremeno čuje pucketanje?

To je diletacija plastike. Kada klima postigne zadanu temperaturu, sa radom prestaje samo vanjska jedinica, a unutarnja nastavi recirkulirati zrak. Mjenjanjem temperature kućišta, dolazi do širenja ili stiskanja plastike, pa se to čuje kao neko pucketanje.

Što je godišnji servis?

Godišnji servis je pojam koji često buni ljude kada je u pitanju jamstvo. Da bi netko dao višegodišnje jamstvo, potrebno je taj uređaj periodično pregledati da bi se otklonili neki potencijalni problemi koji se javljaju u radu uređaja. Potrebno je lužinom isprati odvod, dezinficirati isparivač, ispuhati kondenzator vanjske jedinice, prekontrolirati tlak plina i temperaturu ispuha. Kao ni kod auta, takvi servisi nisu uključeni u cijenu samog uređaja, nego se naknadno naplaćuju. Servis se obavlja obično jednom godišnje, ali i češće  u ovisnosti u kakvim uvjetima uređaj radi.

Zašto ponekad klima ima neugodan miris?

Razlog je u bakterijama koje su se preko ljeta nakupile na isparivaču. U takvom slučaju potrebno je napraviti servis kod kojeg će se isparivač dezinficirati.

Kako koristiti klima uređaj?

Kod gotovo svih novih modela, upravljanje je preko daljinskog upravljača. Njime se mijenja osnovna funkcija (hlađenje, grijanje, odvlaživanje, ventilacija), brzina ventilatora i smjer puhanja, zadana temperatura, a većina ima i razne timere, za uključivanje ili isključivanje u zadano vrijeme.  Daljinskim upravljačem se ništa ne može pokvariti. Klima je napravljena tako da sve radi sa zatezom, pa se daljinskog ne trebate plašiti. Jedino što je korisniku bitno, to je redovno čišćenje filtera za prašinu. Ako se te filtere ne čisti redovno, može doći do jako visokog tlaka na grijanju, koji može uzrokovati uništenje kompresora, ili, kod hlađenja, do zaleđivanja isparivača, čije će otapanje izazvati preljevanje vode preko ruba unutarnje jedinice. Često ljudi pitaju koliko se stupnjeva uzima za dozvoljenu razliku temperature vani ili u prostoru. Formula za to ne postoji. Ako se u prostoru zadržavate duže, ta razlika može biti veća, a ako često izlazite, manja. Ovisi i o tome koliko je neko osjetljiv, ali jedno univerzalno, makar ne previše precizno pravilo postoji. Temperatura na hlađenju u prostoriji, smije biti toliko niska da, kada ulazite u prostoriju ne osjetite trnce (žmarce). Ako vas na ulazu protrese hladnoća, dignite temperaturu za koji stupanj.

Zašto monosistemi, a ne duali, triali i ostali multisplit sistemi?

Često ljude zanima mogućnost ugradnje dvije, ili više unutarnjih jedinica, na jednu vanjsku.  Dual se sastoji od dvije unutarnje i jedne vanjske jedinice. Gotovo kod svih proizvođača cijenom se malo ili ništa ne razlikuje od dvije pojedinačne jedinice iste snage, jer to uglavnom i jest. Mi u stvari imamo dvije vanjske jedinice u jednom kućištu.  Znači, cijenom ne dobivamo ništa, a pojedinačne klime možemo kupiti jednu po jednu. Vanjske jedinice su teške i često problematične za montažu. Kod pojedinačnih sistema, vanjske jedinice ćemo postaviti tako da nam budu blizu unutarnje, dok ćemo kod duala najčešće instalaciju druge jedinice razvlačiti preko pola kuće, što neće biti baš neko estetsko rješenje, a i poskupljuje montažu. Ako se kod duala dogodi neki kvar na zajedničkom dijelu sistema, istovremeno ste ostali bez oba uređaja. Ako se selite u neki drugi prostor, puno će se lakše naći mjesto za dvije male jedinice. Ako iz bilo kojeg razloga morate prodati uređaj, za dual ćete trebati jako puno strpljenja. Mislim da je to dovoljno argumenata da se odlučite na kupnju pojedinačnih sistema, osim baš u slučajevima gdje nema mijesta za dvije vanjske jedinice, što je jako rijetko.

Prednosti i mane klima uređaja

Mane:

- Na niskim temperaturama, posebno ako je veća vlaga, počinju gubiti na snazi. To se osobito odnosi na klasične klima uređaje, dok je kod invertera to područje rada znatno popravljeno. - Ako bi htjeli dobro ''pokriti'' cjeli stan, u većini bi nam slučajeva trebalo nekoliko klima uređaja, ili barem multi-split sistem, što se u stvari svodi na isto. - Izmjena topline je dinamička, što znači da se zrak u prostoru neprestano giba, pa daje dojam da je nešto hladnije nego što stvarno jest.

Prednosti:

- Komfor. Idealna temperatura životnog ili radnog prostora, kroz cijelu godinu. - Zdravlje. Priče o zdravlju ili nezdravosti klime padaju u vodu, kad se zna koliko je srčanih bolesnika klimu stavilo prvenstveno zbog toga da prežive ljetnje vrućine. Ako se uređaj pravilno koristi, pa se ne pretjeruje sa razlikom temperature u prostoru i izvan njega, nitko ne može reći da je zdravije cijelu se noć okretati od vrućine, nego pokriti se laganom plahtom. - Ekonomičnost. U odnosu na termo peć, uz klasično dvotarifno brojilo, ušteda je od dva do tri puta. To je doduše prividna štednja, jer prije klime niste trošili na hlađenje, a sa njom hoćete, ali onda se sjetite komfora koji vam klima donosi. - Čistoća. Nema dima ni pepela, kao kod drva. Nema azbestne prašine kao kod termo peći. Umjesto toga ima filtere koji sakupljaju prašinu, obično i elektrostatske filtere, koji uništavaju razne bakterije, a neki uređaji imaju i ionizatore, koji pročišćavaju zrak od neugodnih mirisa i proizvode ozon. - Brzina. Nakon svega nekoliko minuta od uključenja, ako je uređaj pravilno dimenzioniran, u prostoriji se osjeti promjena temperature. Uz to moguće je timerima unaprijed podesiti paljenje ili gašenje uređaja.